Reuf Bajrović je na brifingu u američkom Kongresu upozorio da politika popuštanja snažnijim regionalnim akterima, prema njegovoj ocjeni, ne donosi stabilnost zapadnom Balkanu već podstiče nove krize. Poseban dio izlaganja posvetio je Bosni i Hercegovini, odnosu Beograda i Zagreba prema Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, kao i zaštiti integriteta predstojećih izbora.
Brifing o političkim i sigurnosnim prilikama na zapadnom Balkanu održan je u okviru dvostranačkog kongresnog Counter-Kleptocracy Caucusa, čiji je domaćin republikanski kongresmen Joe Wilson. Uz Bajrovića, na panelu su učestvovali Ivana Stradner i Luke Coffey, a teme su obuhvatile stanje demokratije, korupciju, regionalne uticaje i izbore.
KRITIKA POLITIKE „STABILOKRATIJE“
Bajrović je pred članovima Kongresa iznio stav da se zapadna politika prema regionu, naročito od 2017. godine, oslanjala na pogrešan model koji je nazvao „stabilokratijom“. Taj pristup, kako je ustvrdio, podrazumijevao je davanje šireg prostora većim državama regiona u odnosu prema manjim susjedima, uz očekivanje da će one zauzvrat garantirati stabilnost.
„Moja centralna teza je jednostavna: popuštanje regionalnim silama na račun susjednih demokratija ne obuzdava nestabilnost – ono je subvencionira“, poručio je Bajrović.
Prema njegovoj ocjeni, takva politika se ogledala u toleriranju ambicija Beograda prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, zahtjeva Zagreba u BiH te identitetskih uslovljavanja Sofije prema Sjevernoj Makedoniji. Upozorio je da se na taj način zahtjevi snažnijih aktera tretiraju kao neupitni, dok suverenitet manjih država postaje tema pregovora.
BIH KAO „NAJJAŠNIJA ŽRTVA“
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Bajrović je ustvrdio da Beograd i Zagreb, uprkos međusobnim razlikama, podržavaju političke aktere čiji je interes održavanje države slabom i etnički podijeljenom.
„Dok se Beograd i Zagreb ne slažu na mnogim poljima, njihovi regionalni posrednici – Milorad Dodik i Dragan Čović – nalaze zajednički interes u održavanju Bosne slabom, fragmentiranom i zaključanom u etničke domene“, rekao je Bajrović.
On je Dodikovu politiku opisao kao separatistički projekt, a za Čovićevu je rekao da teži ekskluzivnoj etničkoj kontroli i ulozi nezaobilaznog političkog posrednika. Bajrović je pritom ustvrdio da Beograd podržava Dodika, dok Zagreb podržava Čovića i koristi svoj položaj u Evropskoj uniji i NATO-u kako bi štitio takvu agendu. Riječ je o Bajrovićevim političkim ocjenama iznesenim tokom brifinga.
Posebno se osvrnuo na izborni proces u BiH. Prema njegovim tvrdnjama, Dodik i Čović protivili su se uvođenju tehnologija koje bi trebale ojačati izborni integritet, poput biometrijske identifikacije birača i optičkih skenera glasačkih listića. Bajrović smatra da je otpor takvim rješenjima povezan sa zaštitom postojećih obrazaca političkog patronata i mogućih izbornih manipulacija.
TRI ZAHTJEVA PREMA WASHINGTONU
Bajrović je američkim zakonodavcima predstavio tri prijedloga za budući pristup SAD-a zapadnom Balkanu:
- širu primjenu sankcija prema prekograničnim korupcijskim mrežama, uključujući instrumente poput Global Magnitsky režima i Izvršne uredbe 14033;
- jasniji odnos prema saveznicima, uz stav da članstvo u EU ili NATO-u ne smije biti pokriće za destabiliziranje susjeda, blokiranje izbornih tehnologija ili prikrivanje korupcije;
- podršku transparentnim i tehnološki zaštićenim izborima u BiH, kako bi svi građani – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – mogli smjenjivati vlast na izborima otpornim na prevare.
Zaključujući izlaganje, Bajrović je rekao da građani država zapadnog Balkana trebaju imati slobodu da biraju svoje lidere i određuju političku budućnost, bez izuzetaka u američkoj politici prema suverenitetu i demokratskim procesima u regionu.
Vijesti.ba
