Kandidat za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, penzionisani general Ronald Johnson, predstavio je pred Odborom za vanjske poslove američkog Senata glavne smjernice kojima bi se, ukoliko njegova nominacija bude potvrđena, rukovodio tokom diplomatskog mandata u Sarajevu.
Johnson je u obraćanju naglasio da Washington ostaje opredijeljen za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i za očuvanje mira uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stabilnost zemlje, odgovornije političko djelovanje, jačanje ekonomskih odnosa sa SAD-om te smanjenje prostora za ruski i kineski utjecaj izdvojio je među ključnim temama budućeg angažmana.
Saslušanjem je predsjedavao republikanski senator Jim Risch, dok je vodeća demokratkinja u Odboru senatorica Jeanne Shaheen.
Prema informacijama iz dostavljenog izvora, Johnson je ranije dobio agreman Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što predstavlja saglasnost države domaćina za njegovo eventualno imenovanje. Ipak, postupak u Sjedinjenim Državama još uključuje potvrđivanje njegove nominacije, pa je preciznije Johnsona u ovoj fazi nazivati kandidatom za ambasadora, a ne već imenovanim ambasadorom.
Fokus na Dejton i političku stabilnost
U svom izlaganju Johnson je Dejtonski mirovni sporazum označio temeljem tri decenije mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Poručio je da SAD žele BiH kao stabilnu, sigurnu i ekonomski uspješnu zemlju koja će biti konstruktivan partner Washingtona.
Posebno je govorio o političkoj situaciji uoči izbora. Njegova poruka domaćim liderima bila je da se trebaju usmjeriti na odgovorno upravljanje i rezultate koji imaju konkretnu korist za građane.
U slučaju potvrde nominacije, najavio je kontakte sa političkim predstavnicima i različitim zajednicama širom zemlje, s ciljem smanjenja političkih tenzija i sprečavanja eskalacije.
Veća odgovornost domaćih institucija
Jedna od važnijih poruka Johnsonovog nastupa odnosila se na ulogu domaćih vlasti. Tri decenije nakon Dejtona, smatra da bi političku budućnost Bosne i Hercegovine u sve većoj mjeri trebali određivati njeni vlastiti lideri i institucije.
Washington bi, prema pristupu koji je predstavio, trebao zadržati ulogu partnera i posrednika, ali uz veći naglasak na domaćim rješenjima za političke i ekonomske probleme.
Johnson je najavio da bi podržavao praktična rješenja koja nastaju unutar BiH, kao i snažniju saradnju između različitih političkih i društvenih zajednica.
Američke investicije i energetika među prioritetima
Značajan dio njegovog izlaganja bio je posvećen ekonomiji. Johnson smatra da postoji prostor za povećanje trgovinske razmjene između SAD-a i Bosne i Hercegovine, kao i za nove američke investicije.
Poseban interes pokazao je za energetiku. Među ciljevima je naveo jačanje energetske sigurnosti, povećanje američkog izvoza te stvaranje poslovnog okruženja koje bi bilo privlačnije kompanijama iz SAD-a.
Takav pristup pokazuje da bi ekonomska diplomatija mogla imati važnu ulogu tokom njegovog eventualnog mandata u Sarajevu, uz tradicionalne političke i sigurnosne teme.
Rusija i Kina također u fokusu
Johnson se osvrnuo i na širi geopolitički položaj Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Najavio je da bi sarađivao s vlastima u BiH i američkim partnerima na ograničavanju onoga što američka administracija opisuje kao maligni utjecaj Rusije i Kine.
Kao dodatni sigurnosni izazov naveo je transnacionalni organizirani kriminal i druge aktere koji koriste političke, ekonomske i institucionalne slabosti zemlje.
Njegova poruka senatorima bila je da stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina nije samo interes njenih građana nego i Sjedinjenih Američkih Država.
Johnson je na kraju poručio da bi, ukoliko Senat potvrdi njegovu nominaciju, prioriteti njegovog mandata bili zaštita američkih građana i interesa, jačanje partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom te očuvanje dugoročne stabilnosti zemlje.
Izvor: Raport
