Costa došao pričati o Evropi, a zatekao staru bosansku raspravu: Ko predstavlja koga i ko bez koga može?
Posjeta predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste Bosni i Hercegovini trebala je biti prilika da se razgovara o reformama, evropskom putu i novcu koji BiH može dobiti ili izgubiti. Umjesto toga, dio konferencije za medije pretvorio se u još jedno javno prepucavanje domaćih političara pred gostom iz Brisela.
Da je neko prvi put gledao političku scenu BiH, vjerovatno bi pomislio da se radi o zemlji koja nema važnijih problema od rasprave ko predstavlja državu, ko predstavlja entitet i ko je stariji od koga.
Evropa traži reforme, BiH raspravlja o starim temama
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović upozorio je da evropski put zemlje ne napreduje željenom brzinom. Kao glavni problem naveo je političke blokade i, kako tvrdi, politiku rukovodstva Republike Srpske koja se više oslanja na Moskvu nego na Brisel.
S druge strane, Željka Cvijanović poručila je da Republika Srpska podržava zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i smatra da je vrijeme da domaći političari sami donose odluke bez stranog nadzora.
Drugim riječima, dok jedni smatraju da je OHR i dalje potreban kao zaštitni mehanizam, drugi vjeruju da je njegovo vrijeme odavno prošlo. To je rasprava koja traje godinama, a po svemu sudeći trajat će još dugo.
Costa poslao jasnu poruku
Međutim, najzanimljiviji dio posjete nije bio sukob stavova nego upozorenje koje je stiglo iz Evropske unije.
Costa je vrlo direktno poručio da BiH mora ubrzati reforme, usvojiti preostale zakone i imenovati glavnog pregovarača za članstvo u EU. U suprotnom, zemlja rizikuje gubitak stotina miliona eura evropskih fondova.
To je vjerovatno bio najvažniji dio cijelog sastanka.
Dok se domaći političari spore oko ustavnih tumačenja, Evropska unija govori o konkretnim rokovima, zakonima i novcu. A novac, za razliku od političkih saopštenja, ima nezgodnu naviku da ode negdje drugo ako ga ne iskoristite na vrijeme.
Rasprava pred evropskim gostom
Konferenciju je ipak obilježila polemika između Bećirovića i Cvijanović.
Nakon što je Bećirović govorio o ulozi članova Predsjedništva, Cvijanović je podsjetila da svaki član dolazi glasovima naroda koji ga je birao.
Uslijedila je rasprava o tome predstavljaju li članovi Predsjedništva prvenstveno državu ili sredine iz kojih dolaze.
Zatim je otvorena i stara tema odnosa države i entiteta. Bećirović je naglasio da je država BiH iznad entiteta i da entiteti ne mogu postojati bez države. Cvijanović je odgovorila da BiH ne može postojati bez entiteta.
Antonio Costa je za to vrijeme vjerovatno dobio ubrzani kurs iz bosanskohercegovačke politike – potpuno besplatno.
Ko je zapravo dobio lekciju?
Možda je najveća ironija cijelog događaja to što je evropski zvaničnik došao govoriti o budućnosti, a razgovor se vrlo brzo vratio na rasprave koje u BiH traju decenijama.
Dok Brisel pita kada će biti usvojeni zakoni, domaći političari i dalje vode bitke o pitanjima oko kojih već godinama nema saglasnosti.
Građanima koji svakodnevno gledaju rast cijena, odlazak mladih i spor razvoj ekonomije vjerovatno je teško objasniti zašto se toliko energije troši na političke sukobe koji rijetko donesu konkretan rezultat.
Na kraju je Costa ostavio možda i najvažniju poruku: vrata Evropske unije nisu zatvorena, ali niko neće čekati beskonačno.
A pitanje koje ostaje jeste da li će domaći političari konačno početi razgovarati jedni s drugima ili će i naredne evropske posjete služiti kao pozornica za još jednu epizodu političkog nadvikivanja pred gostima.
Izvori:
• Slobodna Bosna
• Denis Bećirović
• Željka Cvijanović
• António Costa
