AMERIKANCI SU POČELI POSTAVLJATI NAJNEUGODNIJE PITANJE: ŠTA JE RAT S IRANOM ZAISTA DONIO
Ratovi se često počinju obećanjem da će biti kratki, odlučni i jeftiniji od nečinjenja. Pet mjeseci nakon početka američkog rata s Iranom, novo istraživanje javnog mnijenja pokazuje da veliki dio Amerikanaca ne vidi stabilniji Bliski istok nego još dublji haos. To je politički problem za Bijelu kuću, ali i upozorenje koliko se brzo početni vojni cilj može pretvoriti u otvorenu obavezu bez jasnog završetka.
U istraživanju provedenom na 4505 odraslih Amerikanaca, 50 posto ispitanika očekuje da će američka vojna akcija tokom naredne godine dodatno destabilizirati Bliski istok. Samo 17 posto očekuje veću stabilnost. Rat odobrava 35 posto ispitanika, dok 58 posto očekuje pogoršanje cijena benzina. Margina greške istraživanja iznosi dva procentna poena.
BROJKE KOJE MIJENJAJU POLITIČKU SLIKU
Sjedinjene Države su do sada na rat potrošile najmanje 37,5 milijardi dolara. Poginulo je 18 američkih vojnika, dok su u Iranu ubijene hiljade ljudi. Broj iranskih žrtava u javnim izvještajima obuhvata različite kategorije i ne postoji jedna konačna, nezavisno potvrđena cifra, pa je poštenije govoriti o hiljadama nego nuditi lažnu preciznost.
Istraživanje ne dokazuje kako će građani glasati niti znači da je ishod rata već ocijenjen. Pokazuje nešto politički neposrednije. Administracija više ne može računati da će javnost automatski povezati vojnu snagu sa većom sigurnošću.
HISTORIJA AMERIČKOG UMORA OD RATOVA
Nakon napada 11. septembra 2001. godine, Sjedinjene Države ušle su u duge ratove u Afganistanu i Iraku. Početna podrška vremenom je oslabila zbog ljudskih gubitaka, velikih troškova i ciljeva koji su se mijenjali. Donald Trump se politički gradio i na obećanju da neće ponavljati takve ratove.
Zato je sukob s Iranom za njega posebno osjetljiv. Njegovi birači uglavnom podržavaju predsjednika, ali nisu jednako sigurni da će rat donijeti stabilnost. To nije pobuna unutar njegove baze, ali jeste pukotina između lojalnosti lideru i sumnje u rezultat politike.
KO DOBIJA, A KO GUBI
Politički protivnici administracije dobijaju jednostavno pitanje koje mogu ponavljati pred izbore. Ako je cilj bio veća sigurnost, zašto većina očekuje više haosa. Iran dobija određenu pregovaračku korist jer američka vlast mora računati na rastući domaći trošak rata. To ipak ne znači da je Iran vojno pobijedio niti da je njegovo stanovništvo pošteđeno teških posljedica.
Gube poreski obveznici, porodice poginulih i ranjenih, građani pogođeni skupljim gorivom i stanovnici regije izloženi napadima. Administracija gubi prostor za beskonačno produžavanje rata bez jasno mjerljivog cilja.
MOGUĆE POSLJEDICE
Ako cijene energije ostanu visoke, vanjska politika će se preseliti u kućne budžete i predizborne razgovore. Kongres bi mogao pojačati zahtjeve za nadzorom troškova i jasnijim ovlaštenjem za nastavak operacija. Bijela kuća bi mogla ubrzati pregovore ili pokušati proglasiti ograničenu pobjedu prije nego što se nezadovoljstvo dodatno proširi.
Postoji i suprotan rizik. Lider koji osjeća politički pritisak ponekad bira snažniji napad kako bi dokazao odlučnost. Takav potez može kratkoročno promijeniti medijsku sliku, ali i povećati gubitke i udaljiti kraj rata.
Saznaj više..
Iran je zaprijetio susjedima, ali poruka je namijenjena Trumpu: Evo šta Teheran pokušava postići
ŠTA OBIČAN ČOVJEK TREBA RAZUMJETI I ZAKLJUČAK
Javno mnijenje nije vojna strategija, ali u demokratiji određuje koliko dugo strategija može trajati. Građani imaju pravo tražiti odgovor na tri pitanja. Koji je cilj, koliko će koštati i po čemu ćemo znati da je ostvaren.
Najvažnija poruka istraživanja nije da Amerikanci podržavaju Iran. Ne podržavaju. Poruka je da sve manje vjeruju da bombardovanje samo po sebi proizvodi stabilnost. Ako vlast ne može objasniti put od vojne sile do političkog rješenja, broj lansiranih projektila neće biti dokaz uspjeha. Bit će dokaz da rat traje.
PET PITANJA ZA ČITAOCE
Može li rat biti uspješan ako većina građana ne vjeruje da donosi stabilnost?
Treba li Kongres odobriti svaki duži američki vojni angažman?
Koliko rast cijene goriva utiče na podršku vanjskoj politici?
Da li bi Trump politički više dobio pregovorima ili novim udarima?
Koji bi rezultat za vas predstavljao stvarni završetak rata?
