Pozivanje 26 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica na policijska saslušanja izazvalo je burne reakcije i otvorilo pitanje da li je riječ o redovnoj istrazi ili novom obliku pritiska na instituciju koja čuva sjećanje na genocid.
Policijska uprava Zvornik saopćila je da njeni službenici, pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, postupaju po prijavi zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo utaje poreza i doprinosa.
Prema policijskom saopćenju, predmet se odnosi na navodne nepravilnosti u poslovanju Memorijalnog centra Potočari, a saslušanja se provode radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza. U ovoj fazi postupka niko nije proglašen krivim niti je objavljeno da je protiv neke osobe podignuta optužnica.
SULJAGIĆ ODBACIO NAVODE O UTAJI POREZA
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić odbacio je policijske navode, poručivši da ta institucija posluje putem trezora Bosne i Hercegovine i da utaja poreza, prema njegovom tumačenju, „ni teoretski nije moguća“.
Suljagić je naveo da su pozivi uručeni ljudima koji su u različitim periodima bili angažovani u Memorijalnom centru, zbog čega smatra da predmet istrage zapravo nije poslovanje institucije, već njihova povezanost s njenim radom.
Posebno je ukazao na činjenicu da su pozivi stigli svega dan nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja o negiranju genocida. Prema njegovom mišljenju, takvo vrijeme postupanja dodatno pojačava sumnju da se iza istrage krije pokušaj zastrašivanja zaposlenih i saradnika Centra.
„Poruka je da ćete, ako imate veze s Memorijalnim centrom, imati problem s policijom“, poručio je Suljagić, ocijenivši da se Bošnjacima u Srebrenici ponovo pokazuje da nisu tretirani kao ravnopravni građani.
Iz policije, međutim, tvrde da se postupa po ranije podnesenoj prijavi i po nalogu nadležnog tužilaštva. Do sada nisu javno predstavljeni detaljni dokazi na kojima se zasnivaju sumnje.
DURAKOVIĆ: „PRITISCI NAS NEĆE UŠUTKATI“
Na slučaj je reagovao i potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji smatra da pozivanje tolikog broja ljudi ne može biti posmatrano samo kao pitanje poslovanja jedne institucije.
Prema njegovim riječima, riječ je o odnosu institucija Republike Srpske prema Bošnjacima u Srebrenici i drugim dijelovima ovog entiteta.
„Ako neko misli da će na ovaj način, zastrašivanjem ovih ljudi, ušutkati Bošnjake Srebrenice i Podrinja, mislim da se duboko vara i da je u zabludi“, poručio je Duraković.
Dodao je da takvi postupci neće izazvati strah, već će dodatno učvrstiti odlučnost povratnika i preživjelih da brane istinu o genocidu, vlastito dostojanstvo i pravo na život u mjestima u koja su se vratili.
Duraković je zatim uputio i znatno oštriju poruku.
„Nemojmo da se igramo. Nemojte se igrati, ko god pokušava igrati se s nama koji smo preživjeli genocid, vratili se svojim kućama i decenijama gradimo život ovdje u Srebrenici, Podrinju i širom entiteta RS“, kazao je.
ISTRAGA ILI INSTITUCIONALNI PRITISAK?
Policija ima obavezu istražiti svaku osnovanu sumnju na krivično djelo, bez obzira na to o kojoj instituciji ili osobi je riječ.
Ipak, pozivanje 26 ljudi povezanih s Memorijalnim centrom predstavlja postupak koji zahtijeva posebno jasna objašnjenja, transparentnost i poštovanje prava svih saslušanih osoba.
Memorijalni centar nije obična ustanova. On čuva lične predmete i identitete žrtava, dokumentuje genocid, provodi istraživanja i svjedočenja preživjelih predstavlja domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Zbog toga svaki potez policijskih i pravosudnih institucija prema Centru neminovno ima i širu društvenu i političku težinu.
Udruženja žrtava genocida već su zatražila da domaće i međunarodne institucije ispitaju zakonitost, opravdanost i proporcionalnost postupanja prema saradnicima Memorijalnog centra.
ODGOVORI SU NUŽNI
Ukoliko postoje dokazi o finansijskim nepravilnostima, javnost mora biti upoznata s prirodom sumnji, a postupak mora biti proveden bez političkog utjecaja i unaprijed donesenih zaključaka.
Ako takvih dokaza nema, masovno pozivanje ljudi u policiju može ostaviti utisak zastrašivanja i kolektivnog pritiska na jednu od najvažnijih institucija kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini.
Najopasnija bi bila situacija u kojoj bi se istraga koristila za političko disciplinovanje preživjelih, istraživača i ljudi koji dokumentuju genocid.
Srebrenicu nije moguće ušutkati policijskim pozivima. Činjenice utvrđene pred međunarodnim sudovima neće nestati, a sjećanje na ubijene neće biti izbrisano pritiskom na ljude koji ga čuvaju.
Zato sada odgovornost leži na policiji i tužilaštvu: da uvjerljivo pokažu da je riječ o zakonitom i profesionalnom postupku, a ne o još jednom pokušaju da se institucija koja govori o genocidu iscrpi, zastraši i stavi pod kontrolu.
Izvor: Memorijalni centar Srebrenica, Hayat
