Edin Garaplija, predsjednik Republikanaca Bosne i Hercegovine i kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, predstavio je ambiciozan izborni program: od obračuna sa sistemskom korupcijom do zajedničkih nuklearnih elektrana sa susjednim državama.
Poručio je da njegovoj stranci treba dati 100 dana za početak ozbiljne borbe protiv onoga što naziva „dubokom državom“. Ako obećano ne ispune, tvrdi da će sami napustiti vlast.
POLITIČARI SE PONAŠAJU KAO MALI CAREVI
Gostujući u programu N1, Garaplija je kritikovao predstavnike SDP-a BiH i Demokratske fronte koji se nisu pojavili u izbornoj debati, iako su bili pozvani.
Njihov nedolazak opisao je kao političku bahatost, tvrdeći da pojedini političari godinama primaju velike iznose iz budžeta, ali više ne osjećaju obavezu da pred građanima polažu račune.
„Političari su bahati i nedodirljivi. Ponašaju se kao mali cezari, mali carevi, kao da je ovo njihova prćija“, poručio je Garaplija.
Kao najvažnije dijelove programa Republikanaca naveo je vladavinu prava, energetsku i industrijsku obnovu, sigurnost, socijalnu pravdu i stvaranje uslova za ostanak mladih.
Prema njegovim riječima, bez nezavisnog pravosuđa i političke odgovornosti nije moguće pobijediti sistemsku korupciju.
„DAJTE NAM 100 DANA“
Garaplija tvrdi da iza dijela političkih struktura stoje „paraobavještajci“ koji su, prema njegovim riječima, zarobili institucije. Riječ je o ozbiljnim optužbama koje tokom gostovanja nije potkrijepio konkretnim dokazima ili pravosnažnim sudskim odlukama.
Najavio je da bi Republikanci od izabranih političara zahtijevali potpisivanje deklaracije kojom bi se obavezali da se neće miješati u rad tužilaštava i sudova.
Pravosuđu bi, kako kaže, bile „odriješene ruke“ da pokrene predmete koji godinama stoje u ladicama. Ukoliko njegova stranka u prvih 100 dana ne postavi temelje takvog obračuna, tvrdi da joj ne bi trebao ni 101. dan na vlasti.
Obećanje zvuči snažno, ali ostaje pitanje može li jedna politička stranka za samo stotinu dana riješiti višedecenijske probleme institucija, posebno bez jasne parlamentarne većine i podrške tužilaštava. Građani su se, ipak, tokom prethodnih izbornih ciklusa naslušali rokova, planova i „historijskih obračuna“, pa će ovakva najava morati biti praćena konkretnim potezima.
NUKLEARKE SA SRBIJOM I HRVATSKOM
Najveće iznenađenje bila je Garaplijina ideja o izgradnji zajedničkih nuklearnih elektrana sa Srbijom i Hrvatskom.
Predložio je da BiH i Srbija u Podrinju grade nuklearnu elektranu, hidroenergetske objekte i bescarinske industrijske zone. Cilj bi bio da Drina, umjesto stalne političke teme i linije razdvajanja, postane prostor ekonomske saradnje.
Sličnu ponudu uputio bi Hrvatskoj u vezi s Trgovskom gorom, gdje Hrvatska planira uspostavljanje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u blizini granice s BiH.
„Hajmo im ponuditi da tu napravimo zajedničku nuklearnu elektranu“, rekao je Garaplija.
Ipak, izgradnja nuklearne elektrane nije projekat koji se rješava političkom izjavom. Za takav poduhvat potrebne su godine planiranja, međunarodni sporazumi, sigurnosne i ekološke procjene, ogromna finansijska sredstva i saglasnost stanovništva. Ideja može otvoriti raspravu o energetskoj budućnosti BiH, ali bez studije izvodljivosti još je samo izborni prijedlog.
Izvor: N1
