Srpkinja otvorila temu o kojoj se godinama šutjelo Šta je čekalo Krajišnike u Srbiji
Svake godine kada se obilježava vojno redarstvena operacija Oluja pažnja javnosti uglavnom je usmjerena na ono što se događalo u Hrvatskoj. Mnogo manje govori se o onome što je uslijedilo nakon prelaska granice sa Srbijom. Upravo o tom dijelu priče posljednjih godina sve češće govore svjedoci aktivisti i pojedini srbijanski političari.
Jedna od njih je Vesna Pešić koja tvrdi da su brojni izbjegli Srbi iz Krajine po dolasku u Srbiju doživjeli novi val poniženja prisilne mobilizacije i zlostavljanja. Njene tvrdnje nisu nove ali ponovo otvaraju pitanje o kojem se u Srbiji decenijama rijetko javno govorilo.
ŠTA TVRDI VESNA PEŠIĆ
Vesna Pešić izjavila je da izbjegličke kolone nisu dočekane onako kako su mnogi očekivali. Prema njenim riječima dio izbjeglica nije pušten prema Beogradu već je usmjeravan prema drugim dijelovima Srbije uključujući Kosovo.
Ona također tvrdi da su pojedini vojno sposobni muškarci prisilno mobilisani i vraćani na ratišta te da su u tome učestvovale državne institucije.
Važno je naglasiti da se ove tvrdnje temelje na njenim javnim izjavama kao i na ranijim izvještajima organizacija za ljudska prava. Dio događaja dokumentovan je kroz svjedočenja i izvještaje Helsinškog odbora za ljudska prava dok za pojedine navode i danas postoje različita tumačenja.
HISTORIJSKA POZADINA
Operacija Oluja izvedena je početkom augusta 1995 godine i označila je kraj Republike Srpske Krajine. Tokom operacije i neposredno nakon nje veliki broj srpskih civila napustio je Hrvatsku i krenuo prema Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Sudbina tih ljudi ostala je jedno od najosjetljivijih pitanja ratova devedesetih.
Dok se u Hrvatskoj naglasak stavlja na vojnu pobjedu i oslobađanje okupirane teritorije u Srbiji i među izbjeglim Srbima često se govori o osjećaju napuštenosti i izostanku pomoći tadašnjih vlasti.
ZAŠTO SE O OVOME DANAS VIŠE GOVORI
Posljednjih godina u Srbiji se pojavljuje sve više svjedočanstava bivših izbjeglica novinara i istraživača koji tvrde da je odnos države prema Krajišnicima bio znatno drugačiji od službene slike koja je godinama dominirala.
Brojne organizacije za ljudska prava još devedesetih upozoravale su na navode o prisilnoj mobilizaciji izbjeglica. Istovremeno tadašnje vlasti odbacivale su optužbe ili ih nisu priznavale.
Zbog toga ovo pitanje ni danas nije potpuno zatvoreno.
KO DOBIJA
Najveći dobitak može biti istina ako se svi dokumenti svjedočenja i arhivska građa nastave istraživati bez političkih pritisaka.
Porodice žrtava imaju pravo znati šta se dogodilo njihovim najbližima bez obzira na nacionalnost ili političku pripadnost.
KO GUBI
Najviše su izgubili obični ljudi koji su u nekoliko dana ostali bez domova imovine i sigurnosti.
Mnogi su nakon bijega očekivali zaštitu a prema brojnim svjedočenjima dočekali su nove probleme.
Istovremeno cijelo društvo gubi kada se o osjetljivim događajima govori selektivno ili se pojedini dijelovi historije prešućuju.
ŠTA OBIČAN ČOVJEK TREBA RAZUMJETI
Rat ne završava onog trenutka kada utihne pucnjava.
Za hiljade porodica posljedice traju decenijama kroz izgubljene domove raseljavanje siromaštvo i nerazjašnjene sudbine.
Zbog toga je važno da se istraže svi zločini i sva kršenja ljudskih prava bez obzira nad kim su počinjeni i ko ih je počinio.
Izjave Vesne Pešić ponovo su otvorile jedno od najbolnijih pitanja ratova devedesetih.
Dio njenih tvrdnji potvrđuju raniji izvještaji organizacija za ljudska prava i brojna svjedočanstva dok su pojedini navodi i dalje predmet rasprava.
Bez obzira na različita politička tumačenja jedno ostaje nesporno hiljade ljudi koje su napustile svoje domove zaslužuju da se njihova sudbina istraži do kraja i da činjenice budu dostupne javnosti.
pitanja za čitaoce
Zašto se o ovoj temi mnogo manje govori nego o samoj Oluji
Da li sve ratne žrtve zaslužuju jednaku pažnju bez obzira na nacionalnost
Treba li Srbija otvoriti sve arhive vezane za prisilnu mobilizaciju izbjeglica
Mogu li se ratne rane zatvoriti bez potpunog suočavanja sa prošlošću
Da li političari dovoljno govore o sudbini običnih ljudi koji su izgubili sve
Izvor: Dnevno.hr
