Peking odgovorio Washingtonu: Kina odbacuje pritisak zbog trgovine s Rusijom i protivi se novim sankcijama
Kina je reagovala na odluku američkog Kongresa kojom se predsjedniku Donaldu Trumpu daju nove ovlasti za uvođenje visokih carina državama koje nastavljaju kupovati ruske energente, među kojima su i Kina i Indija, kako prenose svjetski mediji.
Predstavnički dom SAD-a usvojio je 16. septembra zakon kojim se pojačava ekonomski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Zakon predviđa dodatne sankcije ruskom energetskom i odbrambenom sektoru, ali i mogućnost uvođenja carina do 100 posto državama koje kupuju rusku naftu i druge energente. Senat je prijedlog ranije odobrio, a tekst je upućen predsjedniku Trumpu.
Peking: Naša trgovina nije usmjerena protiv trećih zemalja
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da Peking smatra trgovinsku i ekonomsku saradnju s drugim državama legitimnom i zasnovanom na ravnopravnosti i obostranoj koristi.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je 17. septembra da kineska saradnja s drugim zemljama „ne cilja nijednu treću stranu“ i da, prema stavu Pekinga, ne bi trebala biti predmet pritiska ili prisile drugih država.
Kina se istovremeno ponovo usprotivila jednostranim sankcijama koje nemaju mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, kao i takozvanoj eksteritorijalnoj primjeni nacionalnih sankcija drugih država.
Drugim riječima, Washington pokušava povećati ekonomsku cijenu kupovine ruskih energenata, dok Peking poručuje da neće prihvatiti da SAD određuje s kim Kina smije trgovati.
Kina i Rusija nastavljaju produbljivati saradnju
Reakcija nije iznenađenje. Kina i Rusija posljednjih godina dodatno razvijaju energetsku, trgovinsku i političku saradnju.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova početkom septembra saopćilo je da su visoki kineski zvaničnici u Rusiji učestvovali na sastancima komisija za investicijsku i energetsku saradnju, kao i na kinesko-ruskom energetskom poslovnom forumu.
Peking svoje odnose s Moskvom službeno opisuje kao strateško partnerstvo koje nije usmjereno protiv trećih država. Kineski zvaničnici također ponavljaju da saradnja s Rusijom neće biti određivana pritiscima drugih zemalja.
Indija također upozorila Washington
Kina nije jedina velika ekonomija pogođena mogućim američkim mjerama.
Indija, koja je posljednjih godina postala jedan od najvećih kupaca ruske nafte, upozorila je da bi nove američke carine mogle negativno utjecati na odnose New Delhija i Washingtona. Indijske vlasti istovremeno poručuju da će prioritet ostati energetska sigurnost zemlje.
Time se otvara šire pitanje: može li Washington sankcijama i carinama smanjiti ruske prihode od energije, a da pritom ne izazove novi trgovinski sukob s dvije velike svjetske ekonomije.
Posebno je zanimljivo što se sve događa neposredno pred očekivani susret Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Washingtonu, gdje bi trgovina, sankcije i kineski odnosi s Rusijom trebali biti među važnim temama razgovora.
Šta zapravo slijedi?
Za sada je jasno da Peking ne pokazuje namjeru da zbog američkog pritiska prekine ekonomsku saradnju s Moskvom.
Istovremeno, Trump dobija snažniji instrument kojim bi mogao povećati cijenu takve saradnje kroz carine.
Zato se spor više ne odnosi samo na Rusiju i rat u Ukrajini. On postaje dio šireg ekonomskog nadmetanja SAD-a i Kine, u kojem se energija, trgovina i sankcije sve češće koriste kao sredstva vanjske politike.
