SLOVENIJA USKRATILA PRAVO GLASA DRŽAVLJANIMA BiH: MOGU RADITI, PLAĆATI POREZ, ALI NE I ODLUČIVATI?
SLOVENIJA | PUMPAJJ.COM
Slovenija je na referendumu održanom 11. oktobra 2026. godine podržala ograničavanje prava glasa na lokalnim izborima za državljane zemalja koje nisu članice Evropske unije. Odluka posebno pogađa strane državljane koji godinama žive i rade u Sloveniji, među kojima su i brojni građani Bosne i Hercegovine.
Prema djelimičnim rezultatima, približno 55 posto birača podržalo je prijedlog da na lokalnim izborima mogu glasati samo državljani Slovenije i drugih članica Evropske unije. Protiv je glasalo približno 45 posto učesnika referenduma.
Ipak, važno je naglasiti da je referendum bio savjetodavnog karaktera i da njegov rezultat sam po sebi ne predstavlja izmjenu zakona. Slovenija je već u septembru 2026. usvojila zakonske izmjene kojima se državljanima trećih zemalja oduzima pravo glasa na lokalnim izborima, a referendumski rezultat pokazuje podršku većine učesnika takvom rješenju.
ZAŠTO OVA ODLUKA POGAĐA I GRAĐANE BiH?
Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, zbog čega njeni državljani koji nemaju slovensko ili drugo državljanstvo EU spadaju u kategoriju državljana trećih zemalja.
To znači da ni stalni boravak u Sloveniji više nije dovoljan za ostvarivanje prava glasa na lokalnim izborima.
Riječ je o pitanju koje se ne odnosi samo na izborne propise nego i na položaj stranih radnika i dugogodišnjih stanovnika Slovenije.
Mnogi od njih godinama rade, plaćaju poreze i doprinose, iznajmljuju ili kupuju nekretnine, osnivaju porodice i svakodnevno učestvuju u životu lokalnih zajednica.
Ipak, prema novim pravilima, bez odgovarajućeg državljanstva neće imati mogućnost da na lokalnim izborima biraju predstavnike vlasti koji odlučuju o komunalnim uslugama, infrastrukturi i drugim pitanjima važnim za njihov svakodnevni život.
GDJE ZAVRŠAVA PRAVO DRŽAVE, A POČINJE PITANJE PRIPADNOSTI?
Svaka država ima pravo uređivati svoj izborni sistem u skladu s ustavom i zakonima.
Zagovornici ograničenja smatraju da političko odlučivanje treba biti povezano s državljanstvom te da je ono temelj formalne pripadnosti političkoj zajednici.
S druge strane, protivnici takvog pristupa upozoravaju da lokalni izbori neposredno utiču i na ljude koji nisu državljani države u kojoj žive.
Tu nastaje pitanje koje nije jednostavno riješiti.
Može li osoba godinama biti sastavni dio jedne zajednice, doprinositi njenom razvoju i učestvovati u finansiranju javnih usluga, a da pritom nema pravo glasa o lokalnim pitanjima?
Državljanstvo i prebivalište nisu isto, ali ni svakodnevni doprinos lokalnoj zajednici nije bez značaja.
Upravo zbog toga pitanje izbornog prava stranaca izaziva rasprave i izvan Slovenije.
SLOVENCI PODRŽALI I PROMJENE SOCIJALNE POMOĆI
Na istom referendumskom izjašnjavanju građani su podržali i prijedlog da se novčana socijalna pomoć za radno sposobne osobe, koje nemaju objektivnih prepreka za rad, uslovljava društveno korisnim radom.
Prema djelimičnim rezultatima, takav prijedlog podržalo je približno 60 posto birača.
Na zakonodavnom referendumu odbijene su izmjene zakona o parlamentarnoj istrazi, dok je glasanje o ukidanju obaveznog RTV doprinosa donijelo izuzetno tijesan rezultat.
Nakon gotovo svih prebrojanih glasova, protiv ukidanja doprinosa bilo je 50,04 posto birača, a za 49,96 posto. Konačan rezultat zavisi i od preostalih glasova pristiglih poštom.
ZAKLJUČAK: ŽIVJETI U NEKOJ DRŽAVI I POLITIČKI JOJ PRIPADATI NISU ISTE STVARI
Referendumski rezultati pokazuju da je većina učesnika glasanja podržala ograničavanje lokalnog izbornog prava državljanima trećih zemalja.
Međutim, pitanje političkog učešća stranaca time nije prestalo biti važno.
Slovenija, kao i mnoge evropske države, ima stanovnike koji su svoj život i profesionalnu budućnost vezali za zemlju čije državljanstvo nemaju.
Za jedne je državljanstvo opravdan uslov za učestvovanje u političkom odlučivanju.
Za druge je dugogodišnji život u lokalnoj zajednici dovoljno snažan razlog da stanovnici dobiju mogućnost uticaja na odluke koje ih neposredno pogađaju.
Oba pristupa otvaraju pitanje odnosa između pravne pripadnosti državi i stvarnog učešća u društvu.
Jer čovjek može imati posao, dom, porodicu i budućnost u jednoj zemlji, a ipak ne imati pravo da bira vlast u mjestu u kojem živi.
PITANJE ZA VAS
Da li državljani Bosne i Hercegovine koji godinama legalno žive, rade i plaćaju porez u Sloveniji trebaju imati pravo glasa na lokalnim izborima?
Ili smatrate da to pravo treba pripadati isključivo slovenskim državljanima i građanima Evropske unije?
Treba li dugogodišnji boravak u jednoj državi donositi i određena politička prava?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove vijesti, analize i komentare.
Izvor: Državna volilna komisija Slovenije (DVK), GOV.SI, RTV Slovenija, Dnevnik, 24ur.com.
Napomena: Tekst je izrađen uz pomoć AI, uz uredničku obradu i provjeru prije objave. Referendumski rezultati su djelimični i mogu se promijeniti nakon prebrojavanja preostalih glasova.
