Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske pozvalo je ruskog ambasadora u Zagrebu Aleksandera Nurizadea na razgovor, tijekom kojeg mu je preneseno stajalište hrvatske strane o sigurnosnim incidentima zabilježenim u više država članica Europske unije.
Prema priopćenju MVEP-a prenesenom u objavi koju navodite, hrvatska strana izrazila je zabrinutost zbog povreda zračnog prostora i teritorijalnih voda, kao i incidenata povezanih s dronovima u Rumunjskoj, Litvaniji, Poljskoj, Njemačkoj i Danskoj.
Zagreb je ruskom ambasadoru prenio i osudu onoga što Ministarstvo opisuje kao intenziviranje ruskih hibridnih aktivnosti te kršenje međunarodnog prava. U MVEP-u smatraju da takve aktivnosti potencijalno mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice za sigurnost šire regije.
Pozivanje ambasadora na razgovor predstavlja diplomatski način kojim država izravno prenosi zabrinutost ili prosvjed predstavniku druge zemlje. Sam potez ne znači prekid diplomatskih odnosa, ali pokazuje da hrvatske vlasti navedena sigurnosna pitanja žele otvoriti i na bilateralnoj razini.
Ovaj slučaj dolazi u trenutku kada su pitanja zaštite zračnog prostora, kritične infrastrukture i mogućih hibridnih aktivnosti sve važniji dio europske sigurnosne politike. Incidenti s bespilotnim letjelicama posebno privlače pozornost jer mogu predstavljati sigurnosni problem čak i kada ne prerastu u otvoreni vojni sukob.
Za Hrvatsku je pitanje relevantno i zbog članstva u Europskoj uniji i NATO-u, gdje se sigurnosni incidenti na teritoriju pojedinih članica promatraju i u širem kontekstu zajedničke sigurnosti. Istodobno, kod pojedinačnih incidenata važno je razlikovati službeno potvrđene činjenice od tvrdnji o odgovornosti koje još nisu neovisno utvrđene.
