AUTORSKI KOMENTAR |
U Bosni i Hercegovini postoji politička tradicija koja se ponavlja nakon gotovo svakih izbora. Građani glasaju očekujući promjene, političke stranke razgovaraju o novoj vlasti, a javnost sedmicama prati pregovore u kojima se mnogo govori o partnerima, funkcijama i uslovima. Mnogo rjeđe se čuje jednostavno pitanje: šta će od tih dogovora konkretno dobiti običan čovjek?
Upravo takvu raspravu otvorio je sastanak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića, održan 12. oktobra u Banjoj Luci.
Dvojica političkih lidera potvrdila su nastavak dugogodišnjeg partnerstva i najavila zajednički pristup pregovorima o formiranju vlasti nakon Općih izbora 2026. godine.
Međutim, iza poruka o saradnji nalazi se niz otvorenih pitanja: ko će biti treći partner, koje će političke uslove morati prihvatiti i koliko će pregovori uticati na funkcionisanje državnih institucija?
Posebnu pažnju izazvali su razgovori o Izbornom zakonu, kadrovskim pitanjima i budućim koalicijskim kombinacijama.
A upravo tu počinje mnogo ozbiljnija priča od običnog sastanka dvojice stranačkih predsjednika.
VLAST JE DEMOKRATSKO PRAVO, ALI NIJE PRIVATNI DOGOVOR
Političke stranke imaju pravo pregovarati o formiranju parlamentarnih većina.
To je normalan dio demokratskog sistema.
SNSD i HDZ BiH mogu nastaviti međusobnu saradnju, dogovarati političke prioritete i odlučivati s kojim strankama žele učestvovati u vlasti.
Međutim, politički dogovor nije isto što i neograničeno pravo raspolaganja državnim institucijama.
Institucije Bosne i Hercegovine imaju zakonom utvrđene nadležnosti, procedure i odgovornosti.
Zato se postavlja pitanje koliko će budući pregovori biti usmjereni na javne politike, a koliko na raspodjelu političkog uticaja.
Razgovori o sastavu vlasti ne moraju sami po sebi biti problematični.
Problem bi nastao ako bi politički interesi pojedinih stranaka postali važniji od zakonitog, stručnog i nezavisnog rada institucija.
CENTRALNA BANKA NIJE OBIČNA POLITIČKA FUNKCIJA
Jedna od osjetljivijih tema koje se spominju u medijskim analizama sastanka jeste budući uticaj na Centralnu banku Bosne i Hercegovine.
Prema pojedinim medijskim navodima, SNSD želi značajniju ulogu u odlučivanju o ovoj instituciji.
Ipak, nije javno potvrđeno da je postignut dogovor o promjeni njenog rukovodstva ili preuzimanju kontrole nad njenim radom.
Ta razlika je izuzetno važna.
Centralna banka Bosne i Hercegovine nije politička nagrada koju pobjednička stranka dobija nakon izbora.
Ona je institucija odgovorna za monetarnu stabilnost, provođenje sistema valutnog odbora i druge zakonom utvrđene poslove.
Njena nezavisnost predstavlja važan element povjerenja u finansijski sistem zemlje.
Zbog toga svaka rasprava o njenom rukovodstvu mora biti zasnovana na zakonu, stručnim kriterijima i jasno definisanim nadležnostima.
Političke stranke mogu imati različite stavove o radu Centralne banke.
Mogu zahtijevati veću transparentnost i odgovornost.
Ali svaka eventualna promjena mora biti provedena tako da ne ugrozi institucionalnu nezavisnost i stabilnost finansijskog sistema.
Jer politički dogovor može trajati jedan mandat.
Povjerenje u novac i finansijske institucije gradi se mnogo duže.
KO ĆE BITI TREĆI PARTNER?
Dodik i Čović potvrdili su da žele zajednički učestvovati u formiranju nove vlasti.
Međutim, konačna parlamentarna većina još nije dogovorena.
Dodik je javno izrazio protivljenje saradnji s Demokratskom frontom, dok je mogućnost učešća SDP-a ostavio otvorenom.
Čović je prethodnih dana razgovarao s liderima SDA i SDP-a, Bakirom Izetbegovićem i Nerminom Nikšićem.
Takvi kontakti pokazuju da proces političkog dogovaranja još traje.
Nijedna kombinacija ne može se smatrati konačnom dok stranke ne potvrde sporazum i ne budu ispunjene ustavne i parlamentarne procedure.
Ipak, iz dosadašnjih izjava može se zaključiti da će budući partneri morati razgovarati o više od same raspodjele ministarskih mjesta.
Na pregovaračkom stolu nalaze se različiti politički prioriteti, uključujući Izborni zakon, evropske integracije i funkcionisanje institucija.
To znači da formiranje većine neće zavisiti isključivo od broja zastupnika.
Zavisit će i od sposobnosti stranaka da pronađu zajednički politički program.
IZBORNI ZAKON I EVROPSKI PUT: MOGU LI SE RAZLIKE PREMOSTITI?
HDZ BiH izmjene Izbornog zakona predstavlja kao jedno od svojih ključnih političkih pitanja.
Stranka insistira na rješenjima za koja smatra da bi osigurala legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.
S druge strane, različite političke opcije u BiH imaju suprotstavljene stavove o tome kako uskladiti kolektivna prava, individualnu ravnopravnost i evropske demokratske standarde.
Zbog toga se pitanje izbornog zakonodavstva ne može riješiti jednostavnim dogovorom dvojice političkih lidera.
Za održivo rješenje potrebni su ustavni okvir, odgovarajuće parlamentarne procedure i poštovanje relevantnih sudskih odluka.
Slično je i s evropskim integracijama.
Čović evropski put ističe kao prioritet, dok je Dodik ranije izražavao rezerve prema pojedinim aspektima tog procesa.
Njihova saradnja zato ne znači da su sve političke razlike nestale.
Ona prije pokazuje da su dvije stranke spremne tražiti zajednički interes uprkos različitim pogledima na pojedina pitanja.
Takva saradnja može olakšati političke dogovore.
Ali istovremeno otvara pitanje koliko će buduća vlast biti sposobna donositi odluke kada se pojave ozbiljna neslaganja.
GRAĐANI NE GLASAJU SAMO DA BI POLITIČARI DOBILI FUNKCIJE
Postoji važna razlika između formiranja vlasti i uspješnog upravljanja državom.
Vlast se može formirati dogovorom političkih stranaka.
Ali njena uspješnost zavisi od onoga što će nakon dogovora zaista uraditi.
Građani očekuju funkcionalne institucije, pravnu sigurnost, nova radna mjesta, kvalitetnije javne usluge i manje političkih blokada.
To su pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život.
Zato bi svaki koalicijski sporazum trebalo posmatrati i kroz konkretne obaveze koje političke stranke preuzimaju.
Koji će zakoni biti prioritet?
Kako će se ubrzati evropske reforme?
Šta će biti urađeno kako bi institucije funkcionisale bez dugotrajnih blokada?
Kako će građani moći provjeriti jesu li obećanja ispunjena?
Bez odgovora na takva pitanja politički sporazum može ostati samo dogovor o raspodjeli odgovornosti, bez jasnog programa za njihovo izvršavanje.
ZAKLJUČAK: POLITIČKI DOGOVOR NIJE ISTO ŠTO I DOGOVOR ZA BOLJU BUDUĆNOST
Sastanak Dodika i Čovića pokazao je da SNSD i HDZ BiH namjeravaju nastaviti političku saradnju.
To je važna činjenica za razumijevanje postizbornih pregovora.
Međutim, nastavak partnerstva ne znači da je nova vlast već formirana niti da su sve političke i kadrovske kombinacije dogovorene.
Predstoje razgovori s drugim strankama, usaglašavanje prioriteta i provođenje propisanih procedura.
Upravo će njihov ishod pokazati koliko je najavljeno partnerstvo sposobno proizvesti funkcionalnu parlamentarnu većinu.
Postoji jedna jednostavna razlika koju je važno imati na umu.
Politička moć daje mogućnost donošenja odluka.
Ali samo odgovorno korištenje te moći može donijeti rezultate građanima.
Zato nije dovoljno znati ko će sjediti u ministarskim kabinetima.
Važno je znati šta će ti ljudi raditi, za koje rezultate će odgovarati i kakve će posljedice njihove odluke imati po državu.
Jer građani na izborima ne biraju samo ljude koji će pregovarati o vlasti.
Biraju predstavnike od kojih očekuju da tu vlast koriste za rješavanje javnih problema.
A prava vrijednost političkog dogovora ne mjeri se brojem funkcija koje su stranke dobile.
Mjeri se rezultatima koje su institucije ostvarile za ljude.
PITANJE ZA VAS
Da li će nastavak partnerstva Dodika i Čovića olakšati formiranje vlasti ili otvoriti nova politička uslovljavanja?
Treba li pitanje rukovodstva Centralne banke BiH biti isključivo stvar zakonskih procedura i stručnih kriterija ili je politički uticaj na takva imenovanja neizbježan?
I šta bi građanima trebalo biti važnije: ko će činiti novu vlast ili kakve će konkretne rezultate ta vlast ostvariti?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove vijesti, analize i komentare.
Izvor: HDZ BiH – zvanično saopćenje od 12. oktobra 2026, Hina, HRT, Vijesti.ba, Istraga.ba.
Napomena: Ovo je autorski komentar. Tvrdnje o mogućim kadrovskim i koalicijskim dogovorima predstavljene su kao medijski navodi, a ne kao potvrđene odluke. Tekst je izrađen uz pomoć AI i zahtijeva uredničku provjeru prije objave.
