Losos iz 3D printera stigao na američko tržište: Hoćemo li uskoro jesti hranu koja nikada nije bila životinja?
TEHNOLOGIJA I ZANIMLJIVOSTI |
Zamislite da uđete u supermarket, priđete odjelu s hranom i pronađete proizvod koji izgledom i okusom podsjeća na ribu, ali za njegovu proizvodnju nije bilo potrebno uloviti nijednu ribu. Ono što je donedavno zvučalo kao naučna fantastika postepeno postaje stvarnost.
Izraelska kompanija Steakholder Foods objavila je da je na tržište Sjedinjenih Američkih Država plasirala novu liniju biljnih zamjena za meso i ribu pod nazivom Perfecta.
Među proizvodima koji su se pojavili u prodaji nalaze se i biljne pljeskavice koje oponašaju losos, kao i alternative bijeloj ribi, piletini i govedini.
Kompanija je poznata po razvoju tehnologije 3D štampanja hrane, koja omogućava oblikovanje biljnih sastojaka u strukture nalik tradicionalnom mesu.
Međutim, postoji važan detalj: iako se u medijima često govori o „3D štampanom lososu“, kompanija navodi da se njene riblje pljeskavice proizvode postupkom ekstruzije, dok se tehnologija 3D štampanja razvija posebno za složenije strukture hrane.
Zato nije potpuno precizno sve proizvode predstavljati kao ribu direktno odštampanu na 3D printeru.
KAKO SE PRAVI RIBA BEZ RIBE?
Osnovna ideja alternativne hrane jeste da se biljni sastojci prerade tako da podsjećaju na tradicionalne proizvode životinjskog porijekla.
Za proizvodnju takve hrane mogu se koristiti biljni proteini, masti, prirodne arome i drugi prehrambeni sastojci.
Posebnim tehnološkim postupcima nastoji se postići tekstura koja podsjeća na vlakna mesa ili strukturu ribljeg fileta.
To znači da cilj nije samo napraviti hranu koja izgleda kao riba.
Cilj je približiti i njen okus, miris, sočnost i osjećaj prilikom žvakanja.
Upravo tekstura predstavlja jedan od najvećih izazova proizvođačima biljnih zamjena za meso i ribu.
ZAŠTO JE OVA TEHNOLOGIJA ZANIMLJIVA?
Tradicionalna proizvodnja hrane suočava se s brojnim izazovima, uključujući rast potražnje, pritisak na prirodne resurse i potrebu za održivijim načinima proizvodnje.
Biljne alternative mogle bi predstavljati dodatnu mogućnost za potrošače koji žele smanjiti konzumaciju životinjskih proizvoda.
Njihovi proizvođači ističu potencijalne prednosti u korištenju resursa i smanjenju zavisnosti od tradicionalnog uzgoja životinja.
Ipak, nije opravdano unaprijed tvrditi da je svaki takav proizvod zdraviji ili ekološki prihvatljiviji.
To zavisi od sastava, načina proizvodnje, potrošnje energije, transporta i drugih faktora.
Drugim riječima, nova tehnologija može otvoriti zanimljive mogućnosti, ali njene stvarne prednosti potrebno je dokazivati.
DA LI JE OVAKVA HRANA ZDRAVA?
Ovo je vjerovatno jedno od prvih pitanja koje će postaviti mnogi potrošači.
Važno je razumjeti da izraz „biljno“ ne znači automatski i „zdravije“.
Nutritivna vrijednost proizvoda zavisi od njegovih sastojaka.
Neke biljne alternative mogu sadržavati značajne količine proteina, dok druge mogu imati više soli, dodatih masti ili drugih sastojaka koje treba uzeti u obzir.
Također, biljna zamjena za losos ne mora imati isti nutritivni sastav kao pravi losos.
Prava riba prirodno sadrži određene hranjive materije, uključujući omega-3 masne kiseline, dok se kod biljnih alternativa njihov sadržaj razlikuje od proizvoda do proizvoda.
Zbog toga bi potrošači trebali čitati deklaracije i upoređivati nutritivne vrijednosti, umjesto da zaključuju samo na osnovu izgleda ili marketinškog naziva.
HOĆE LI HRANA BUDUĆNOSTI ZAMIJENITI TRADICIONALNU?
Pojava ovakvih proizvoda ne znači da će tradicionalna proizvodnja mesa i ribe uskoro nestati.
Mnogi potrošači i dalje preferiraju prirodnu teksturu i okus životinjskih proizvoda, dok drugi biraju biljne alternative zbog prehrambenih navika, etičkih razloga ili ličnih preferencija.
Veliku ulogu imat će i cijena.
Da bi nova generacija hrane postala široko prihvaćena, nije dovoljno da izgleda zanimljivo na internetu.
Mora biti dostupna, prihvatljivog okusa, odgovarajuće nutritivne vrijednosti i konkurentne cijene.
Izraelska kompanija Perfecta proizvode je početkom septembra 2026. počela uvoditi u maloprodaju na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država.
To predstavlja važan korak u komercijalizaciji novih prehrambenih tehnologija, ali još nije dokaz da će takvi proizvodi postati dominantan izbor potrošača.
ZAKLJUČAK: BUDUĆNOST HRANE NEĆE ZAVISITI SAMO OD TEHNOLOGIJE
Čovječanstvo je kroz historiju neprestano mijenjalo načine proizvodnje hrane.
Od razvoja poljoprivrede do savremenih prehrambenih postrojenja, svaka nova tehnologija donosila je i mogućnosti i pitanja.
Sada se otvara novo poglavlje.
Možemo proizvoditi hranu koja podsjeća na meso i ribu, a da pritom ne koristimo njihove tradicionalne životinjske izvore.
Ali najvažnije pitanje nije samo šta tehnologija može napraviti.
Mnogo važnije jeste hoće li takva hrana biti kvalitetna, sigurna, nutritivno vrijedna, dostupna i jasno označena.
Jer tehnološki napredak ima najveću vrijednost onda kada ljudima donosi stvarnu korist.
A pravo potrošača da zna šta jede mora ostati jednako važno bez obzira na to koliko je proizvodnja napredna.
PITANJE ZA VAS
Biste li probali losos napravljen od biljnih sastojaka koji izgledom i okusom podsjeća na pravu ribu?
Da li biste radije kupili tradicionalni riblji proizvod ili njegovu biljnu alternativu?
I vjerujete li da će za nekoliko decenija hrana proizvedena pomoću 3D tehnologije postati uobičajen dio naših jelovnika?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove vijesti, zanimljivosti i analize.
Izvor: Steakholder Foods, GlobeNewswire, Allrecipes, Revo Foods.
Napomena: Tekst je izrađen uz pomoć AI, uz uredničku obradu i provjeru prije objave.
