Nakon novih prijetnji, vojnih udara i višemjesečne napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, diplomatski kanali ponovo su otvoreni. Posrednici pokušavaju oživjeti sporazum koji je u junu nakratko zaustavio sukobe, dok je američki predsjednik Donald Trump privremeno odgodio nove napade kako bi pregovorima dao još jednu šansu.
Iranski zastupnik Hassan Ghashghavi, glasnogovornik parlamentarne komisije za nacionalnu sigurnost, potvrdio je da se razgovori odvijaju iza zatvorenih vrata i da posrednici pokušavaju obnoviti takozvani sporazum iz Islamabada.
„U toku su napori da se obnovi sporazum iz Islamabada od 14 tačaka, prije svega zahvaljujući posrednicima“, izjavio je Ghashghavi.
Njegove riječi pokazuju da komunikacija između Teherana, Washingtona i država koje posreduju nije prekinuta, iako dvije strane i dalje javno razmjenjuju prijetnje i optužbe.
Hormuški moreuz ostaje ključ svega
Ghashghavi je otvoreno priznao da se najteže pitanje ne odnosi samo na iranski nuklearni program, već na kontrolu Hormuškog moreuza.
„Oni znaju da je glavno pitanje, odnosno ključ cijelog procesa u ovom trenutku, pitanje Hormuškog moreuza. Postoji razmjena mišljenja“, rekao je.
Kroz Hormuški moreuz prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i gasom, zbog čega svako zatvaranje ili ograničavanje plovidbe odmah utiče na cijene energenata i globalnu ekonomiju.
Iran trenutno pregovara s Omanom o novom režimu plovidbe kroz moreuz. Prema dostupnim informacijama, razgovori se nalaze u završnoj fazi, ali još postoje velika neslaganja o tome ko bi kontrolisao pomorske rute, bi li brodovi plaćali naknade i kakvu bi ulogu imale druge države Zaljeva.
Upravo zbog toga Hormuški moreuz nije samo pomorsko pitanje. Za Iran je on najjače sredstvo pritiska, dok je za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike ključno da međunarodna plovidba ostane slobodna.
Šta je predviđao sporazum iz Islamabada?
Dokument od 14 tačaka, dogovoren u junu uz posredovanje Pakistana i drugih država, predviđao je prekid vojnih operacija, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i nastavak pregovora o trajnom političkom sporazumu.
U nacrtu su se spominjali i privremeno ublažavanje sankcija, pregovori o iranskom nuklearnom programu i širi dogovor o regionalnim sukobima, uključujući Liban.
Međutim, sporazum nije dugo opstao. Washington i Teheran međusobno su se optuživali za kršenje dogovorenih obaveza, posebno onih koje se odnose na plovidbu kroz Hormuški moreuz i nastavak vojnih udara.
Umjesto trajnog mira, sporazum je donio samo privremenu pauzu.
Trump odgodio nove napade
Novi prostor za diplomatiju otvoren je nakon što je Donald Trump izjavio da će Sjedinjene Američke Države privremeno odustati od planiranih udara na Iran.
Trump je rekao da su Iran i pojedine zemlje Bliskog istoka zatražile dodatno vrijeme za postizanje dogovora. Prema njegovim riječima, SAD i Izrael spremni su sačekati ako Iran pristane na brzo rješenje koje bi ponovo otvorilo Hormuški moreuz i spriječilo dalju eskalaciju.
Američki predsjednik, međutim, nije povukao vojnu prijetnju. Poručio je da napadi mogu biti nastavljeni ako pregovori ponovo propadnu.
To znači da diplomatija trenutno traje pod pritiskom oružja.
Posrednici pokušavaju spriječiti novi rat
Najveću ulogu u pregovorima imaju Oman, Katar, Pakistan i pojedine zaljevske države koje strahuju da bi novi talas američkih i izraelskih udara izazvao iranski odgovor širom regiona.
Tim državama nije u interesu novi rat. Napadi na luke, rafinerije, tankere i vojne baze mogli bi ozbiljno ugroziti izvoz energije, trgovinu i sigurnost cijelog Bliskog istoka.
Zbog toga posrednici pokušavaju postići barem ograničen dogovor: slobodniju plovidbu kroz Hormuški moreuz, privremeni prekid udara i nastavak razgovora o većim političkim pitanjima.
Diplomatski pomak, ali ne i mir
Izjave Hassana Ghashghavija potvrđuju da se iza zatvorenih vrata nešto zaista događa. Međutim, još nema dokaza da je postignut novi sporazum niti da su Washington i Teheran riješili glavna neslaganja.
Iran želi zadržati snažan uticaj nad Hormuškim moreuzom i dobiti ublažavanje sankcija. Sjedinjene Američke Države traže slobodnu plovidbu, ograničenja iranskog nuklearnog programa i prekid napada na njihove saveznike.
Zbog toga trenutni razvoj događaja više liči na novu pauzu nego na konačan mir.
Ipak, sama činjenica da su novi američki udari odgođeni, a posrednici ponovo razgovaraju s obje strane, pokazuje da još postoji prostor za dogovor.
Na Bliskom istoku, gdje se odluke često donose pod pritiskom raketa i vojnih aviona, čak je i kratko odgađanje napada važan pomak. Ali dok sporazum ne bude potpisan i proveden, mogućnost novog sukoba ostaje potpuno otvorena.
Izvori: Asharq Al-Awsat, Reuters, Financial Times, Arab News i Anadolu.
